Petar Pan i Dambo ukinuti zbog rasizma

PLATFORMA Dizni plus je ukinula Petra Pana, Mačke iz visokog društva i Mazu i Lunju zbog rasizma, a Knjigu o džungli i Damba zbog pogrešnog predstavljanja manjina. Prethodno su ti Dambo, Petar Pan i Knjiga o džungli imali upozorenje na stereotipe.

- Ovaj program uključuje negativne prikaze i/ili loš odnos prema ljudima ili kulturama - navodilo se u upozorenju.

- Ti stereotipi su bili pogrešni onda, a pogrešni su i sada.

Još prošle godine ova kompanija je svaki put pre emitovanja nekog od "spornih" filmova objavljivala upozorenje da "program sadrži negativne prikaze ili loš tretman ljudi ili kultura", i da su "ti stereotipi bili pogrešni tada i pogrešni su sada".

U poruci iz oktobra se dodaje da umesto da sadržaj ukloni, Dizni želi da „prizna njegov štetan uticaj, uči iz njega i podstakne razgovor radi stvaranja inkluzivnije zajedničke budućnosti“, naveli su mediji.

Upozorenje su tada imali filmovi „Mački iz visokog društva“, koji prikazuje mačku „žutog lica“ koja svira klavir štapićima za jelo, kao i film Petar Pan, gde se na američke Indijance referiše kao na „crvenokošce“.

U "Dambu" iz 1941. godine sporno je to što vrane koje pomažu Dambu da leti "imaju prenaglašene crnačke glasove", a glavna se zove Džim Krou, kao "aluzija na set segregacionističkih zakona na jugu SAD u to vreme". "Petar Pan" iz 1953. navodno ismeva domorodačku kulturu, Indijance prikazuje kao ljude koji "pričaju nerazumljivim jezikom" i naziva ih "crvenokošci". Sijamske mačke iz "Maze i Lunje", iz 1955, "podgrevaju" azijatske stereotipe, a kralj Luj iz "Knjige o džungli", iz 1968, "rasistička je karikatura Afroamerikanaca"

- Ako na taj način počnemo da analiziramo sve što je ljudska vrsta stvorila, u svemu možemo, iz ugla današnjih standarda, naći nešto negativno ili politički nekorektno: od "Grofa Monte Krista" i  "Tri musketara", do narodnih epskih pesama i istrage poturica u Njegoševom "Gorskom vijencu" - kaže dečji psiholog Biljana Lajović. - Ta vrsta preterivanja ne valja i predstavlja skretanje pažnje sa suštine i učitavanje sasvim drugačijih konotacija. Suština je kakav primer mi dajemo deci ponašanjem.

Ona naglašava da ne zna nijedno dete koje je postalo rasista zbog pomenutih crtaća. Naprotiv, iz njih uče, baš kao i iz bajki, da se oslobode straha, razreše konflikte i izbore se sa određenom situacijom, uče se prijateljstvu i da razlikuju dobro i zlo.

Izvor: Novosti